VIDI RSS

• Gollum režira film o Gollumu
  

  Svi znamo da su filmovi na temu svijeta iz mašte JRR Tolkiena imali nevjerojatan uspjeh u kinima i pomalo je čudno da filmski studiji nisu krenuli putevima Star Warsa i napravili obilje spinoffova, jer je LOTR jedna od najvećih tvornica novca u filmskom biznisu.

  Warner Bros. Pictures i New Line Cinema sada to žele promijeniti i udružili su se s Peterom Jacksonom, Franom Walshom i Phillippeom Boyensom koji će producirati dva nova filma iz svijeta Gospodara prstenova, a sada je poznato da će prvi među njima biti The Hunt for Gollum, u koji će se vratiti Andy Serkis u ulozi Golluma, ali i kao redatelj.

  Glumac koji je najpoznatiji po ulogama u kojima je uglavnom samo posuđivao svoj glas, poput Golluma i Cezara iz Planeta majmuna, do sada je već režirao nekoliko zanimljivih filmova, uključujući Venom: Let There Be Carnage i Mowgli: Legend of the Jungle, pa su se producenti odlučili upravo za njega, s time da će osim režiranja ponovno otjeloviti Golluma i kao glumac.

  "Da, precious. Došlo je vrijeme da se još jednom odvažim u nepoznato sa svojim dragim prijateljima, izvanrednim i neusporedivim čuvarima Međuzemlja, Peterom, Franom i Philippom," rekao je Serkis.

  Zasad još nije poznato o čemu će se raditi u filmu, ali je iz naslova jasno da će Gollum biti glavna lovina od strane nekoga tko misli da ima prsten ili zna kako do njega doći, mada bismo mogli dobiti i neku drugu priču.

  Ako se ovo zalaufa, Tolikenov svijet bi mogao svake godine dobiti neki novi film ili seriju, kao što se to događa sa Star Warsom. Može li se održati kvaliteta to je drugo pitanje, ali koga briga.

  
  
• Empatija umjetne inteligencije ima ...
  

  Chatbotovi i agenti umjetne inteligencije koji se temelje na velikim jezičnim modelima (LLM-ovima) dizajnirani su za odgovaranje na pitanja, davanje prijedloga, pa čak i pokazivanje empatije. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da su loši u usporedbi s ljudima kada tumače i istražuju korisničko iskustvo.

  Istraživači s američkih Sveučilišta Cornell, Olin College i Stanford testirali su ovu teoriju potaknuvši AI sustave da pokažu empatiju dok razgovaraju sa 65 različitih ljudskih identiteta.

  Tim je otkrio da AI modeli donose vrijednosne sudove o određenim identitetima, poput homoseksualaca i muslimana kopiranjem ljudi i mogu ohrabriti identitete povezane sa štetnim ideologijama.

  Između ostalih otkrića, skupina je otkrila da je empatijsko poticanje rezultiralo nepredvidivim reakcijama, uključujući empatiju prema problematičnim identitetima poput nacizma, bez osude.

  "Mislim da bi automatizirana empatija mogla imati golem utjecaj i ogroman potencijal za pozitivne stvari, primjerice u obrazovanju ili zdravstvenom sektoru", rekla je glavna voditeljica istraživanja Andrea Cuadra, postdoktorski istraživač na Stanfordu i dodala kako je malo vjerojatno da se automatizirana empatija neće dogoditi, pa je stoga važno da imamo kritičke perspektive kako bismo mogli djelovati ublažavanju potencijalnih šteta.

  Istraživači su otkrili da su, općenito, LLM-ovi dobili visoke ocjene za emocionalne reakcije, ali niske ocjene za tumačenja, što znači da mogu odgovoriti na upit na temelju svoje obuke, ali ne mogu ulaziti dublje u problematiku.

  Te AI agente pokreću veliki jezični modeli (LLM) koji gutaju goleme količine podataka koje su proizveli ljudi, pa stoga mogu biti skloni istim predrasudama kao i ljudi od kojih dolaze informacije.

  Ključni zaključak studije je da su usprkos sposobnosti da pokažu empatiju, AI modeli loši u usporedbi s ljudima kada tumače i istražuju korisničko iskustvo.

  Cuadra će na CHI '24 konferenciji od 11. do 18. svibnja u Honoluluu predstaviti studiju pod nazivom "The Illusion of Empathy? Bilješke o prikazima emocija u interakciji između čovjeka i računala".

  
  
• VIDEO: Jesu li kineski androidi na�...
  

  Humanoidni roboti ili androidi kakve smo do sada viđali u SF filmovima, toliko su se približili stvarnosti da to već pomalo izaziva jezu.

  Vodeći se tom idejom, Muzej u sjeveroistočnom kineskom lučkom gradu Dalianu, u organizaciji tvrtke EX robots, održava izložbu na kojoj posjetitelji mogu vidjeti, opipati i isprobati robote raznih oblika i namjena koji bi uskoro mogli 'živjeti' u našem svijetu, a zajednička stvar im je da iza njih stoji ozbiljna znanost o mehatronici, sintetskoj biologiji, umjetnoj inteligenciji i robotskoj psihologiji.

  Izložbeni prostori djeluju više poput tvornice u kojoj ćete jednog dana odabrati i kupiti svojeg robota roba, robota prijatelja, robota šljakera ili uslužnog robota raznih namjena, kao što možete vidjeti u ovom videu.

  U muzeju se posjetitelji mogu susresti s robotskim replikama slavnih ličnosti, kao i posjetiti centar za istraživanje i razvoj te proizvodnu traku bioničkih robota u ljudskom obliku, a možete se i 3D skenirati, kako bi robotičari dobili kompletan nacrt vašeg tijela, temeljem kojeg će jednog dana izraditi vašeg robotskog dvojnika kojeg ćete moći poslati na posao umjesto sebe.

  Tu se mogu vidjeti redovi lijepih kiborg-dama, bestjelesnih glava, uvjerljivih čovjekolikih vodiča koji imaju najbolju imitaciju ljudske kože izrađene do sada, nadrealno stablo funkcionalnih humanoidnih robotskih ruku i drugi izlošci koji podsjećaju na dućan u koji ste došli kupiti svojeg robota "za po doma".

  

  Nadalje, muzej omogućuje posjetiteljima da upravljaju robotskim glavama vlastitim izrazima lica i nauče dosta toga o kineskim robotskim tvrtkama i istraživačkim organizacijama koje razvijaju napredne robote, uključujući Unitree, BTech/Baidu, Astribot, LimX, Kepler, Inovacijski centar za humanoidne robote u Pekingu i druge proizvođače koji će nam uskoro promijeniti svijet koji poznajemo.

  

   

  U svakom slučaju, očito je da Kina ne zaostaje za američkim i japanskim tvrtkama poput Tesle, Figurea, Sanctuarya, Agilitya, Apptronika, pa čak ni Boston Dynamicsa koji bi nam uskoro trebao predstaviti iduću generaciju Atlas robota, koji će odbaciti hidraulične motore svog atletskog prethodnika i dobiti električnih aktuatore, a navodno će se kretati prirodnije od bilo kojeg drugog humanoidnog robota.

  

   

  Kako se čini, Kinezi pored svega ovoga imaju i ideju da si curu ili dečka više ne tražimo u kafiću ili klubu, već na proizvodnoj traci. Lijepa budućnost.