VIDI RSS

• OpenAI dobio moćni Nvidijin AI sus...
  

  Tvrtka OpenAI, koju svi znamo po naprednim generativnim modelima umjetne inteligencije GPT i ChatGPT chatbotu, već duže vrijeme ističe kako su mogućnosti umjetne inteligencije trenutno jedino ograničene snagom, brzinom i energetskom učinkovitošću, pa da biste i dalje dobivali odgovore na svoja mudra pitanja postavljena AI-ju, potrebno je nadograditi hardversku i serversku infrastrukturu koja obrađuje milijune zahtjeva svakog dana, sata, minute i sekunde.

  Kako se čini, sada će OpenAI znatno poboljšati svoju infrastrukturu, jer mu je Nvidia isporučila najmoćniji AI sustav na svijetu, DGX H200, koji se temelji na Nvidia Hopper GPU arhitekturi, a na testovima se pokazao trostruko jači i brži od svih postojećih u scenarijima umjetne inteligencije, uključujući generativnu umjetnu inteligenciju, obradu prirodnog jezika, govor i računalni vid.

  Prvi DGX H200 je osnivačima OpenaAI-ja Samu Altmanu i Gregu Brockmanu, osobno uručio šef Nvidije Jensen Huang.

  Zanimljivo je da je Huang 2016. godine isporučio prvi GDX-1 poslužitelj Elonu Musku koji je tada bio suosnivač tvrtke OpenAI koju je kasnije napustio.

  
  
• Najveći 3D printer na svijetu za g...
  

  Sveučilište u Maineu UMaine, predstavilo je 3D printer sljedeće generacije koji je četiri puta veći od svog prethodnika kako bi osigurao budućnost održive proizvodnje u brojnim industrijama.

  Novi pisač, nazvan Tvornica budućnosti 1.0 (Factory of the Future 1.0), predstavljen je u Centru za napredne strukture i kompozite (ASCC) publici koja je uključivala predstavnike američkog Ministarstva obrane, američkog Ministarstva energetike, Državne stambene uprave Mainea, partnera iz industrije i drugih koji planiraju koristiti ovu tehnologiju.

  Pisač od termoplastičnog polimera dizajniran je za ispis objekata dugih 30 m, širine 10 m i visine od 5,5 m. UMaine tvrdi da nudi nove prilike za ekološki prihvatljivu i troškovno učinkovitu proizvodnju za brojne industrije, uključujući nacionalnu sigurnost, pristupačno stanovanje, izgradnju mostova, i proizvodnju plovila.

  

  FoF 1.0  se dinamički prebacuje između različitih procesa kao što su aditivna proizvodnja velikih razmjera, subtraktivna proizvodnja i operacije robotske ruke.

  Jedinstveni pisač unaprijedit će razne inicijative, uključujući razvoj sirovina na biološkoj osnovi od drvnih ostataka kojih u Maineu ima u izobilju. Ova tehnologija će unaprijediti napore komercijalizacije kao što je BioHome3D i stvaranje održivog, pristupačnog stanovanja, dok će također potaknuti ključna tehnološka poboljšanja za nacionalnu sigurnost, posebno u lakim brzo razmjestivim strukturama i tehnologijama plovila.

  “Procjenjuje se da će Maine trebati 80.000 dodatnih domova do 2030., od kojih su mnogi posebno za kućanstva s prihodima jednakim ili nižim od prosječnog prihoda područja. Ova nova tehnologija omogućuje UMaine-ASCC-u da poveća svoje istraživanje i proizvodnju svoje inovativne 3D tiskane kućne tehnologije na bazi bioloških proizvoda,” rekao je direktor razvoja MaineHousinga Mark Wiesendanger.

  
  
• Hrvatski obrazovni projekt za djecu...
  

  Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET predstavila je danas rezultate i iskorake još jednog svog uspješno provedenog projekta – Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju – ATTEND, čiji je osnovni cilj bio omogućiti preduvjete koji doprinose jednakim obrazovnim mogućnostima za djecu s teškoćama u razvoju te njihovo bolje i uspješnije uključivanje u društvo. 

  Na završnoj konferenciji uzvanike je uvodno pozdravila idejna začetnica projekta ATTEND i pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti, Vlatka Marčan.

  

   

  Provedba projekta ATTEND započela je 1. srpnja 2021. te su uz CARNET, kao nositelja, u provedbi sudjelovali Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (ERF), Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) te Grad Reykjavik kao projektni partneri. 

  ERF i FER proveli su edukaciju, osposobljavanje i jačanje kapaciteta djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koje su sudjelovale u projektu, a uz edukacijsku podršku, na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu osnovan je i novi Laboratorij za asistivnu tehnologiju (AT Lab) te je dodatno opremljen postojeći Laboratorij za potpomognutu komunikaciju. Fakulteti su sudjelovali i u kreiranju kataloga asistivne opreme koja je nabavljena u sklopu projekta, a FER je ujedno izradio ozbiljnu igru ukljUČILICA (eng. ATTENDly).

  

  Odjel za obrazovanje i mlade Grada Reykjavika organizirao je za hrvatske ravnatelje i djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova treninge i primjere dobre prakse te ih upoznao s institucionalnim okvirima, modelima financiranja, načinima stručne pomoći za roditelje na Islandu i ostalim oblicima podrške obrazovanju djece s teškoćama u razvoju. 

  

  Kao korisnici, u projektu su sudjelovale čak 34 odgojno-obrazovne ustanove iz 22 grada diljem Hrvatske koje su tijekom projekta opremljene asistivnom tehnologijom, odnosno hardverskim i softverskim pomagalima koja su vezana uz uporabu digitalne tehnologije, računala, mobitela, elektroničkih naprava te netehnološkim rješenjima i pomagalima s ciljem poticanja, održavanja i poboljšanja funkcionalnih sposobnosti te povećanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju. 

  

  Asistivna tehnologija ima široku primjenu te nije ciljano vezana samo uz edukaciju već i uz aktivnosti svakodnevnog života pa su uz opremanje, ravnateljima i djelatnicima spomenutih ustanova omogućene brojne edukacije kako bi novu opremu što kvalitetnije implementirali u rad s djecom. 

  Navedenim ustanovama u sklopu projekta ATTEND isporučeno je 5686 komada opreme asistivne tehnologije koju već koristi više od 1750 učenika. Ujedno, organizirano je 75 radionica za više od 1450 polaznika, pet webinara te e-tečaj kojeg je završilo 1152 polaznika. 

  Projekt vrijedan više od 4,24 milijuna eura provodio se u sklopu programa Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva te je s 85 % sufinanciran iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok je preostali dio financiran iz državnog proračuna.