VIDI RSS

• VIDEO: Najubojitiji tenk ikada izvo...
  

  Vojska Velike Britanije na poligonu u Njemačkoj je započela test bojeve paljbe najnovijim tenkom Challenger 3, za koji britanski ministar obrane James Cartlidge kaže da je najubojitiji tenk ikada koji je imala britanska vojska.

  Uz naprednu sposobnost preživljavanja i razornu vatrenu moć, Challenger 3 se može pohvaliti impresivnim nizom najsuvremenije tehnologije.

  

  Pucanje je održano u sjevernoj Njemačkoj, nakon jučerašnjeg posjeta premijera Rishija Sunaka Berlinu gdje je najavio zajedničko nastojanje da se razviju topnički sustavi na kotačima s daljinskim upravljanjem od 155 mm, koji će biti ugrađeni u vozila Boxer.

  Challenger 3 isporučuje Rheinmetall BAE Systems Land (RBSL) prema ugovoru vrijednom 800 milijuna funti, kojim je stvoreno gotovo 300 radnih mjesta, uključujući 130 inženjera i 70 tehničara.

  Testna gađanja su uključivala prve projektile iz tenka Challenger 3 koji su gađali mete s različitih udaljenosti kako bi se osigurala točnost, kao što možete vidjeti u ovom videu.

  "Challenger 3 je vrlo impresivan, vrhunski tenk. To će biti ključno za borbenu sposobnost vojske i doprinos Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u, dok će djelovati kao sredstvo odvraćanja za naše protivnike", izjavio je ministar obrane, James Cartlidge.

  Kao glavni borbeni tenk britanske vojske, Challenger 3 će ostati u službi najmanje do 2040. godine, a uključuje najsuvremeniju kupolu sa snažnijim topom s glatkom cijevi, koji je kompatibilan s najsmrtonosnijim dostupnim NATO streljivom, kao i poboljšane senzore, napredni oklop i sustav aktivne zaštite.

  
  
• U ruskom Intelu je ostala samo jedn...
  

  Brojne zapadne tehnološke tvrtke, zaustavile su, ograničile, ili prekinule svoje poslovanje u Rusiji nakon početka rata u Ukrajini. Prema najnovijem izviješću, 2023. godine je Intelovo poslovanje u Rusiji drastično smanjeno, ostavljajući samo jednu zaposlenicu kao direktoricu Intel AO i Intel Technologies podružnica koje više ne posluju u toj zemlji.

  Intelovo poslovanje u Rusiji je prošle godine pretrpjelo gubitak od 2,31 milijuna dolara, nakon što je tvrtka tamo obustavila sve operacije i obustavila isporuke tehnologije.

  Intel je u Rusiji otvorio centar za istraživanje i razvoj u Nižnjem Novgorodu 2000. godine, koji je stekao dobru reputaciju za razvoj softvera, umjetne inteligencije, strojnog vida, 5G i IoT-a, a preuređen je 2020. godine i tada je zapošljavao više od 1000 ljudi.

  Usprkos obustavi poslovanja u Rusiji, u tu su se zemlju prošle godine na tržištu našli Intelovi procesori u ukupnoj vrijednosti od 1,7 milijardi dolara, a mnogi među njima su uvezeni preko posrednika iz Kine, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

  Intel se (kao i svi mi) nada skorom završetku rata u Ukrajini i stoga u Rusiji drži direktoricu Alinu Klushinu koja prima plaću da mu čuva proizvodne prostore dok se situacije na popravi.

  
  
• Solarna elektrana i baterijski spre...
  

  Tijek projekta, rezultati i budući planovi predstavljeni su na završnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak, 29. travnja 2024., u prostorijama FER-a. 

  Projekt „Fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe u mrežnom radu SE-FER-005 – Faza 1“, skraćenog naziva SOLAR FER, ukupne vrijednosti 815.000 EUR financiran je od Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. - 2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u iznosu 693.000 EUR bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.

  

  Nova solarna elektrana kapaciteta je 600 kW i zajedno s baterijskim spremnikom omogućit će lokalnu proizvodnju i potrošnju gotovo 50% ukupnih energetskih potreba FER-a.

  Kako nam je rekao izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, voditelj ovog projekta, oni ga popularno nazivaju 'novih 600kW solarnih elektrana', "s obzirom da smo ranije već imali oko sto i baterijski spremnik koji služi kao potpora kad nema električne proizvodnje iz solarne elektrane".

  “Fakultet elektrotehnike i računarstva se svojom strategijom razvoja usmjerava na održivost, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Izuzetno smo ponosni na projekt solarne elektrane, kojim radimo prvi i veliki korak u smjeru sustavne strukturne i energetske obnove FER-a nakon koje ćemo biti jedan od prvih niskougljičnih fakulteta u Hrvatskoj", poručio je dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas. 

  

  Osim smanjenja ovisnosti FER-a o vanjskim izvorima energije i smanjenju emisija CO2, jedan od ciljeva ovog projekta je i to da FER funkcionira kao živi laboratorij za razne EU projekte te smišljanje i razvoj inovacija i novih tehnologija na području održivih izvora energije. 

  Voditelj projekta Capuder otkrio je da su već razgovarali i s Gradom Zagrebom, koji je iz ovog fonda već odradio instalaciju solarnih elektrana na više krovova zgrada. Capuder nam je također rekao da Grad ima "dosta ambiciozne planove u nadolazećem periodu". 

  Priroda suradnje grada i FER-a prvenstveno bi bila edukacijsko-inovativne svrhe, dodaje Capuder, koji je rekao da bi zajednički pokušali stvoriti studentski i edukacijski edukacijsko-inovativni hub koji bi bio otvoren studentima i srednjoškolcima. Tek onda bi krenuli s daljnjim suradnjama. 

  

  Jedno od ključnih pitanja kod izgradnje ove solarne elektrane svakako je bilo pitanje sigurnosti i otpornosti na vremenske nepogode. 

  Capuder kaže da su vodili računa i o tome, pogotovo o jakim vjetrovima, koje sve češće viđamo u Zagrebu. Objašnjava da su orijentacijom, balastima i drugim elementima pokušali spriječiti da takvi vjetrovi ne podignu panele s krova zgrade. Pojasnio je i da solarni paneli imaju određenu otpornost i garanciju za tuču, pa su se više fokusirali na te vjetrove.

  Za kraj, upitali smo prof. Capudera što će ovaj projekt značiti za FER i što bi mogao značiti općenito za akademsku zajednicu - bi li mogao predstavljati određenu smjernicu za sve ostale fakultete unutar Sveučilišta i šire - a njegov odgovor vam donosimo u cijelosti. 

  

  „Za nas će najviše značiti da ćemo uštedjeti na preuzetoj energiji iz mreže. Lokalno ćemo proizvoditi skoro 50 posto električne energije. To financijski iznosi nekih 150 do 200 tisuća eura na godišnjoj razini, a to nam dosta znači jer nam relativno garantira brzi povrat investicije. Molio bih da napomenemo da su nam projekt financirale Vlade Norveške, Islanda i Lihtenštajna, tako da je dio bio i FER-ovih sufinanciranja. Iz ovih ušteda to planiramo vratiti. Imat ćemo i nekih drugih benefita. Recimo, manje emisije CO2. Mi smo izračunali nekakvih minimalno 180 tona godišnje. Što se tiče ostalih aspekata, imat ćemo za znanstvenu zajednicu jednu otvorenu platformu, mi ćemo te podatke dati svima otvoreno za istraživanje. Neće biti ograničeno samo na FER, nego na cijelu akademsku zajednicu koja želi pristup tim podacima. Što se tiče studenata, oni će zapravo konačno imati nekakvo okruženje gdje ono o čemu slušaju teoretski će moći i vidjeti, i u baterijski spremnik stvarno i ući, i raditi različita istraživanja koja su od nekakvih testiranja, ispitivanja, razvoja novih algoritama, nekakvih modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji, određene modele upravljanja. Što se tiče posjetitelja, mislim da je ovo jedno dobro pokazno mjesto gdje mogu vidjeti kako te tehnologije izgledaju i funkcioniraju, te kako ljudi s time žive svaki dan. Što se tiče nekakvog iskustva koje smo stekli tijekom implementacije, naravno da ćemo ga mi podijeliti i nadamo se da će ovo biti neki svijetli primjer koji će zapravo onda i drugi rado prihvatiti i pratiti“.